Da li ste znali da prosječna osoba u Americi provodi 87% svog vremena u zatvorenom prostoru?
Bilo da je u pitanju boravak u domu ili na radnom mjestu, vjerovatno niste očekivali ovoliku brojku. Naravno, bilo bi najbolje da je ovaj procenat mnogo niži tj. da više vremena provodimo napolju, u prirodi, rekreirajići se ili jednostavno uživajući na otvorenom i udišući svjež vazduh. Pa ipak, većina ljudi, iz različitih razloga, to ne može sebi da priušti. Zbog toga je sljedeći dobar pristup da naš unutrašnji prostor učinimo što kvalitetnijim kako bi boravak u njemu doprinosio našem fizičkom, duhovnom i mentalnom blagostanju.
Većina ljudi zapravo nije svjesna uticaja koji arhitektura ima na naše ukupno stanje, naše zdravlje, energiju, misli i osjećanja, iako je to mnogo puta i iz različitih uglova dokazano kroz studije i istraživanja.
Ključno pitanje je kako unaprijediti prostore u zgradama da bi bili zdraviji i prijatniji za boravak. Svi odgovori jasno ukazuju na potrebu da gradimo nove ili prilagođavamo postojeće objekte na način da budu u znatno većem skladu sa prirodom. Kada razmišljamo o “zelenom” načinu života, uglavnom mislimo na smanjenje našeg uticaja na planetu.
Postoje određene razlike u pristupu kada je riječ o izgradnji nove kuće, u odnosu na renoviranje postojećeg objekta. U ovom blogu ćemo pristupiti temi podjednako iz oba ugla, jer je važno na pravi način razumjeti koje su teme važne kada govorimo o zelenoj, ekološkoj, održivoj… arhitekturi (različiti nazivi su u primjeni).
Postoji mnogo tema, podtema i oblasti koje su dio priče o zelenoj arhitekturi, a pristupi dizajnu se definišu u zavisnosti od toga šta je izabrano kao fokus ili koja grupa tema je izabrana kao primarna.
Vrlo često, čak i arhitekte zbunjuje terminologija koja se koristi za različite tipove “zelene” gradnje, i zbog toga u nastavku nudimo pojašnjenje. Tipove su navedeni u hijerarhijskom redosledu, prema širini tema koje pokrivaju. Zelena gradnja je, možda, najširi koncept, pa od njega počinjemo.
Tipovi zelene gradnje:
- Zelena gradnja (zelena arhitektura)
- Održiva gradnja
- Bioklimatska arhitektura
- Vernakularna arhitektura
- Solarna arhitektura
- Eko-kuća (ekološka kuća)
- Zgrada sa nultom potrošnjom energije (Zero Energy House)
- Energetski efikasna kuća
- Pasivna kuća
- Aktivna kuća
- Off-grid
- Biofilni dizajn
- Pametna zgrada
- …
Zelena gradnja (zelena arhitektura) promoviše efikasnu upotrebu resursa i smanjenje negativnog uticaja izgradnje na životnu sredinu. Ova praksa obuhvata korišćenje ekološki prihvatljivih materijala, smanjenje potrošnje energije, recikliranje, korišćenje obnovljivih izvora energije i stvaranje zgrada koje su zdrave za ljude i životnu sredinu. Zelena gradnja takođe podstiče inovacije u građevinskom sektoru kako bi se postigla veća energetska efikasnost i smanjila emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Održiva gradnja obuhvata širi spektar praksi koje se odnose na ekološku, ekonomsku, socijalnu održivost (za razliku od zelene gradnje čiji je fokus na ekološkoj). Održiva gradnja ima za cilj postizanje ravnoteže između ekonomske dobrobiti zajednice, društvenog blagostanja i zaštite životne sredine.
- Ekološka održivost: U kontekstu održive gradnje, ekološki aspekt podrazumijeva slične prakse kao kod, gorenavedene, zelene gradnje.
- Ekonomska održivost: Ekonomska dimenzija održive gradnje podrazumijeva efikasno korišćenje resursa, smanjenje troškova energije i održavanja, te dugoročnu ekonomsku dobrobit za investitore, ali i za zajednicu. Održiva gradnja teži stvaranju ekonomski održivih modela koji obezbjeđuju dugoročnu stabilnost projekata, uz istovremeno smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu i društvo.
- Socijalna održivost: Socijalna dimenzija podrazumijeva stvaranje zdravih, sigurnih i inkluzivnih prostora za stanovanje i rad, uzimajući u obzir potrebe različitih društvenih kategorija bez obzira na njihovu socijalnu poziciju ili status. Ovo znači i stvaranje inkluzivnih prostora prilagođenih osobama sa invaliditetom, starijima, djeci i drugim ranjivim grupama.
Bioklimatska arhitektura se kao pojam ne koristi toliko često, ali predstavlja vrlo interesantan skup principa. Ona stavlja fokus na projektovanje objekata uzimajući u obzir klimatske uslove i teži da maksimalno iskoristi prirodne resurse i energiju. Bioklimatska arhitektura koristi strategije poput optimalnog pozicioniranja zgrada u odnosu na sunce, korišćenja prirodnih materijala, dobre izolacije, ventilacije i pasivnih solarnih sistema kako bi postigla energetsku efikasnost i udobnost prostora. Osnovni cilj bioklimatske arhitekture je stvaranje objekata koji su ekološki prihvatljivi i energetski efikasni.
Vernakularnu arhitekturu karakteriše upotreba lokalnih materijala i znanja, obično bez nadzora profesionalnih arhitekata. Tipu vernakularne arhitekture pripada većina zgrada i naselja stvorenih u preindustrijskim društvima i uključuje vrlo širok spektar objekata, građevinskih tradicija i metoda gradnje. Vernakularne zgrade su obično jednostavne i praktične, bilo kao stambeni ili objekti drugačijih namjena.
Pasivna solarna kuća, zahvaljujući svom dizajnu, orijentaciji prema suncu i materijalima korištenim u gradnji, djelimično ili u potpunosti zadovoljava potrebe za grijanjem tijekom zime, dok ljeti ostaje hladna. Idealna pasivna solarna kuća za održavanje ugodne temperature ne zavisi o pokretnim mehaničkim uređajima ili napravama. Umjesto toga, koristi se prirodna cirkulacija vazduha za ventilaciju. Jedan od ključnih faktora u projektovanju takve kuće je maksimalno iskorištavanje osobenosti lokalne klime (Izvor: vggs.rs).
Eko-kuća (ekološka kuća ili “eco friendly house”) je kuća sa malim uticajem na životnu sredinu koja je projektovana i izgrađena koristeći materijale i tehnologiju koja smanjuje njene energetske potrebe i CO2 otisak. Za razliku od “zelene” kuće čiji je fokus više na ekološki prihvatljive građevinske prakse, eko-kuća obuhvata obuhvata širi spektar održivih životnih praksi koje idu izvan faze izgradnje (na primjer: recikliranje i kompostiranje, ušteda vode u domaćinstvu, korištenje održivih vidova transporta….).
Zgrada sa nultom potrošnjom energije (Zero Energy House) nam govori da ukupna količina energije koju zgrada koristi na godišnjem nivou jednaka količini obnovljive energije koja se stvara na licu mjesta (ili u drugim stanicama obnovljive energije van mjesta). To znači da vlasnici ovakvih kuća imaju neto nulu na računu za energiju, te žive u domu koji je ekološki prihvatljiv i bez emisija ugljen-dioksida.
Energetski efikasne zgrade možemo definisati kao zgrade koje su projektovane, izgrađene ili renovirane sa ciljem smanjenja potrošnje energije za grijanje, hlađenje, osvjetljenje ili ventilaciju, uz zadržavanje visokog nivoa komfora za stanare. Energetski efikasne zgrade mogu uključivati dobru izolaciju, efikasne sisteme grijanja i hlađenja, korištenje obnovljivih izvora energije i pametnih sistema upravljanja energijom radi optimizacije potrošnje.
Pasivna kuća (nemački: Passivhaus) je standard za energetski efikasnu gradnju čiji je cilj da se postigne izuzetno niska potrošnja energije za grijanje i hlađenje prostora, održavajući optimalnu unutrašnju klimu bez upotrebe tradicionalnih sistema za grijanje i hlađenje. Ovaj standard se postiže kroz 5 ključnih principa: visok nivo izolacije, odličnu zaptivnost, korištenje pasivnih solarnih dobitaka, visoko kvalitetne prozore i kontrolu ventilacije sa rekuperacijom toplote.
Principi za postizanje stantarda “Pasivna kuća”
Aktivna kuća je koncept koji je osmišljen od strane VELUX-a, velikog proizvođača krovih prozora. To je novi standard izgradnje koji promoviše uštedu energije, zdrave unutrašnje uslove sa puno svježeg vazduha i, logično, puno prirodne svjetlosti i ventilacije koje obezbijeđuju mnogo prozora i krovnih prozora.
Off grid (“van mreže”) je koncept koji karakteriše nezavisnost od javnih komunalnih mreža. Iako se pojam “off-grid” najčešće povezuje sa nezavisnošću od električne mreže, on takođe može uključivati i autonomno snabdijevanje vodom ili plinom, te obradu otpadnih voda. Ovaj koncept može se primjenjivati kako na pojedinačne domove, tako i na čitave male zajednice, promovišući samoodrživost koja obuhvata sve od energetske nezavisnosti do samostalnog upravljanja resursima.
Earthship je brend pasivne solarne energije koji je napravljen od prirodnih i recikliranih materijala poput zemlje spakovane u gume, čiji je pionir arhitekta Majkl Rejnolds. Ova vrsta zgrade maksimalno koristi pasivnu solarnu energiju, bez potrebe za aktivnim mehanizmima poput solarnih panela. Druga bitna karakteristika Earthshipa je korištenje prirodnih i recikliranih materijala..
Primjer Earthshipa i principi dizajna (Izvor: blog.newenergyequity.com)
Biofilni dizajn kao jedan od najvažnijih koncepata održive arhitekture, teži povezivanju stanovnika sa prirodom kroz integraciju prirodnih elemenata u izgrađeno okruženje. Uključivanjem karakteristika kao što su dnevno svjetlo, prirodna ventilacija i lijepe vizure, arhitekti mogu poboljšati zdravlje, dobrobit i produktivnost stanovnika zgrade.
Pametna zgrada je koncept koji se oslanja se na centralizovanu i automatsku kontrolu nad ključnim funkcijama kuće poput grijanja, ventilacije, klimatizacije i osvjetljenja kroz Sistem za upravljanje zgradom (BMS) ili Sistem za automatizaciju zgrada (BAS). Glavni ciljevi ove automatizacije uključuju unapređenje korisničkog komfora, smanjenje energetske potrošnje i operativnih troškova, te produženje vijeka trajanja infrastrukturnih elemenata. Zamislite pametnu zgradu kao ogromni pametni telefon. Baš kao što možete koristiti telefon da automatski smanjite svjetlost ekrana ili se spojite na Wi-Fi, pametna zgrada koristi tehnologiju da sama reguliše operacije poput grijanja, hlađenja i svjetla. Dakle, ako u sobi postane prevruće, zgrada će “sama” smanjiti grijanje ili upaliti klimu. Ako nema nikoga u sobi, može sama ugasiti svjetla da se ne troši struja. Sve ovo radi da bi ljudima bilo što ugodnije, da se manje troši energija i da sve u zgradi radi glatko i bez problema.
Svi gorepomenuti tipovi zgrada i pristupi dizajnu su veoma dobri i poželjni. Koji god da izaberete, nećete napraviti grešku. Pa ipak, iako mnogi od njih imaju dosta toga zajedničkog, važno je shvatiti da među njima mogu postojati i suštinske razlike. Na primjer, kuća koja je energetski efikasna ne mora nužno biti i ekološka – zgrada može trošiti malu količinu energije, a u isto vrijeme biti izgrađena od ekološki neprihvatljivih ili lokalno nedostupnih materijala. Stoga je ključno je istražiti i razumjeti sve aspekte odabranog pristupa i uskladiti ih s vašim vrijednostima i potrebama, kako bi vaša kuća bila, ne samo udobna, već i odgovorna prema planeti.
Pomoću ovog pregleda, možete vidjeti svu ljepotu i raznovrsnost pristupa “zelenoj” arhitekturi. Naravno, nije važno kako se zove bilo koji od pomenutih koncepata, već da vaša kuća zaista bude “zelena” i posvećenost tom cilju je, po sebi, veliki doprinos spasavanju naše planete. Kada izaberete jedan od tipova i posvetite se njegovom proučavanju, razumijevanje i učenje bilo kog drugog tipa i njegovih principa biće vam mnogo lakše. Izborom puta ka održivijoj budućnosti, bilo da ste se odlučili za projektovanje održive, ekološke, pasivne, energetski efikasne ili off-grid kuće, ne samo da uljepšavate svoje okruženje, već doprinosite opštem dobru, štiteći resurse naše planete za generacije koje dolaze.
